Za vlasnicu Tajanu Obradović, biti veterinarka je životni poziv, a cijeli tim Hospi Veta živi svoj živiotni poziv – liječe životinje i brinu o njima. U svoj toj gužvi prepune veterinarske čekaonice, uspjeli smo ju nagovoriti da nam odgovori na nekoliko pitanja vezana uz struku.

Što po vama čini dobrog veterinara?

Dobar veterinar ne može biti osoba sa samo puno znanja. Veliku ulogu igra i osjećajnost i razumjevanje drugog bića. Upravo to i čini razliku između humane i veterinarske medicine, jer ukoliko veterinar ne osjeti strah, uznemirenost i prekrivanje osjećaja boli u životinje često se može krenuti u potpuno krivom smjeru s dijagnostikom, a samim time i nastaviti s pogrešnim liječenjem.

Na što bi ljudi trebali obratiti pažnju kod izbora liječnika svoga ljubimca?

Izbor veterinara zasigurno nije lagan. Osobno bi se uvijek povela za osjećajima koji vam nagovještavaju da vaš kućni ljubimac dopušta rad na sebi, iako mu je posjet veterinaru stresan.  Također, bitna je i komunikacija između veterinara i klijenta jer ukoliko vam veterinar stvara osjećaj zbunjenosti, nesigurnosti ili arogantnosti, zasigurno niste na istoj valnoj duljini i bilo kakav daljni rad će se bazirati na nepovjerenju, što u budućnosti neće dobro utjcati na konačni ishod lijećenja kućnog ljubimca.

Kada govorimo o zdravlju pasa, na što bi vlasnici trebali najviše paziti?

Kao veterinar uvijek bi savjetovala da se pas uredno cijepi protiv zatraznih bolesti i da se redovito provodi dehelmintizacija. Kod mlađih pasa radi zvrkavosti, svakako bi trebalo pripaziti na interakciju sa drugim psima te na izlijetanje na cestu. Kod starijih bi predložila povremene rutinske pretrage organskih sustava kako bi se bolesti liječile u samom začetku, te da se vodi briga i održava zdravje zubiju.

Hospi Vet djeluje već dugi niz godina. Kakva su vaša iskustva u radu sa životinjama i njihovim vlasnicima?

Kako smo jedni od prvih koji smo krenuli s privatnom praksom malih kućnih ljubimaca u RH, mogu reći da su vlasnici sve više vezani uz svoje mezimce. Ova povezanost posebice se pojačala u vrijeme korone, a trend se i dalje nastavlja. Za nas veterinare to znači samo još jači pritisak jer se vrlo često susrećemo s vlasnicima koji teško prihvaćaju da njihovi kućni ljubimci žive kraće, brže ulaze u stariju dob, a samim time i oboljevaju od raznih bolesti.

Koji je najteži slučaj koji ste imali, a da je imao je sretan kraj?

A postoje mnogi takvi slučajevi. Zapravo, upravo nas oni drže da nastavimo dalje i da s osmjehom dolazimo na posao. Iz tog razloga nisam sigurna da bi ijedan mogla izdvojiti jer  me svaka spašena životinja čini sretnom i ispunjenom, bilo da znam da više ne pati radi bolnog zubića ili da sam je izvukla iz sigurne smrti.

Surađujete i s Noinom arkom što znači da kroz vašu ordinaciju prođu mnoge napuštene i ozljeđene životinje. Ima li ih mnogo?

Mnogo i previše. Najviše me ljuti što ljudi još ne shvaćaju ozbiljnost i potrebu za sterilizacijama i kastracijama što na kraju rezultira brojnim napuštenim i napaćenim životinjama. Kroz praksu sam upoznala puno dobrih ljudi koji mnogo daju od sebe da bi pomogli bar jednom dijelu takvih životinja, a onda me opet ljuti što ih neki ljudi smatraju obveznim raditi taj posao i da su njihove mogućnosti neograničene.

Kako što dulje održati svog ljubimca zdravim? Što biste savjetovali vlasnicima.

Uz cjepljenje, pravilnu prehranu vrlo je bitno i psihičko zdravlje kućnog ljubimca. Neki ne podnose ostajati sami, drugima je bitno puno istrčavanja dok treći ne podnose velike gužve, a sve vodi ka stresu koji opet može biti okidać za pojedine bolesti. Zato kod izbora kućnog ljubimca ovi se faktori moraju uzeti u obzir. 

Na što obratiti pozornost kod izbora kućnog ljubimca?

Defninitvno se prije izbora kućnog ljubimca treba preispitati koliko smo ograničeni: vremenski, financijski i prostorno. Pri tome treba biti realan i pokušati sva tri faktora predvidjeti u vremenskom periodu u kojem životinja živi. Naše želje za pojedinim kućnim ljubimcem bez osiguravanja ova tri faktora, mogu dovesti do fustracije i na kraju do napuštanja tog kućnog ljubimca što je zasigurno najgora verzija za životinjicu.

Imate sjajan i požrtvovan tim suradnika. Koliko je težak posao u veterinarskoj bolnici?

Rekla bi da je posao veterinara težak, ali ujedno i vrlo zanimljiv i lijep. Za ovakav posao potrebna je spretnost, brzina, osjećajnost, vječito doškolovavanje i potpuna predanost poslu. Mnogi misle da naš posao završava onog trenutka kad prođete kroz izlazna vrata, no vjerujte mi da smo daaaleko od toga.

S obzirom da je posao intenzivan i da često nema radno vrijeme, kako usklađujete karijeru i obitelj?

Iskreno teško. Vjerujem da vam sve govori anegdota u kojoj se doma pojavite s posla u 22 sata, a ukućani vas pitaju je li vam je dobro jer ste danas došli jako rano sa posla. Zapravo, vrijeme s obitelji se svodi na kvalitativno umjesto kvantitabilno.

The post HOSPI VET, veterinarska klinika gdje cijene vas i vašeg ljubimca first appeared on Modus Vita.

Libanonska kuhinja očarala je Sandru

U moru svjetskih kuhinja dostupnih u Londonu, meni se omiljenom pokazala libanonska. Otkrila sam je već ranije, a sada sam samo potvrdila kako me ti mirisi i okusi očaravaju.

Nekako, kao i uvijek u životu, nisam pomodna i nisam se zaljubila u ovdje vrlo popularne thai i japanske specijalitete. Pomalo ljutkasti začini u svoj svojoj profinjenosti iznova i iznova pozivaju u libanonski restoran. Sve je fino. Juha s mrkvom, lećom i limunom krijepi dušu i tijelo. Falafel je mek i sočan, a istovremeno hruskav. Musaka je povrtna s nekom čarobnom rižom dugog zrna. Drugačija od naših musaka. Čini se kao da je riječ o nekoj vrsti povrtnog safta. A tek baby patlidžani s orasima, prava su mala čarolija. Pogačice, somuni ili kako oni to zovu pitta bread,  mažu se s prefinim kremastim humusom. Doživljaj pojačava okus čaja od jasmina. Kad ga spreman u svom domu nikad ne ispadne tako ukusan, a i deserti su vrlo neobični. Torta od sira  servira se topla i rasteže poput špageta. Poslužuju se i keksići slični našim imotskim rafiolima, ali u ovom slučaju preliveni su serbetom. Nar je vrlo često sastavni dio bliskoistočne kuhinje, a njegove bobice tako egzotično miluju nasa čula. Istok mami i donosi užitak. Neku malu radost.

The post Iz Londona nas prati Sandra Šimunić i šalje zanimljivosti. first appeared on Modus Vita.

Još od vrtića znamo da je povrće i voće dio zdrave prehrane, ali niti jedno od njih ne osigurava sve hranjive tvari koje su vam potrebne za zdravlje

Prehrana bogata povrćem i voćem može sniziti krvni tlak, smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, spriječiti neke vrste raka, smanjiti rizik od očnih i probavnih tegoba, te pozitivno utjecati na šećer u krvi. Unos povrća i voća bez škroba poput jabuka, krušaka i zelenog lisnatog povrća može potaknuti gubitak tjelesne težine.

Savjeti kako jesti više povrća i voća svaki dan

1. Držite voće tamo gdje ga možete vidjeti. Stavite nekoliko gotovih opranih cijelih plodova u zdjelu ili pospremite nasjeckano šareno voće u staklenu zdjelu u hladnjaku kako bi vam bilo vidljivo i brzo dostupno.

2.  Raznolikost i boja ključ su zdrave prehrane. Svakoga dana pokušajte konzumirati barem jednu porciju iz svake od sljedećih kategorija; tamnozeleno lisnato povrće, žuto ili narančasto voće i povrće, crveno voće i povrće, mahunarke (grah) i grašak i agrumi.

3. Ne morate preskakati krompir. Jedino birajte način pripreme. Kuhani krompir također sadrži vrijedne hranjivih tvari potrebne organizmu.

4.  Pokušajte potražiti nove recepte koji uključuju više povrća.

Povrće, voće i bolesti

Kardiovaskularne bolesti

Postoje uvjerljivi dokazi da prehrana bogata voćem i povrćem može smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.

Što je veći prosječni dnevni unos voća i povrća, to su manje šanse za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Iako je svo voće i povrće izuzetno zdravo, zeleno lisnato povrće, kao što su zelena salata, špinat, blitva, najjače je povezano sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Povrće kao što su brokula, cvjetača, kupus, prokulice i kelj, te agrumi kao što su naranče, limuni, limeta i grejp (i njihovi sokovi) također daju važan doprinos očuvanju zdravlja.

Kada su istraživači uspoređivali nalaze Harvardskih studija s nekoliko drugih studija u SAD-u i Europi, otkrili su sličan zaštitni učinak. Pojedinci koji su jeli više od pet porcija voća i povrća dnevno imali su otprilike 20 posto manji rizik od bolesti srca  i moždanog udara  u usporedbi s osobama koje su jele manje od tri porcije dnevno.

Krvni tlak

• Studija Dietary Approaches to Stop Hypertension (DASH) ispitala je učinak prehrane bogate voćem, povrćem i mliječnim proizvodima s niskim udjelom masti na krvni tlak. Istraživači su otkrili da su ljudi s visokim krvnim pritiskom koji su slijedili ovakvu prehranu smanjili svoj sistolički krvni tlak (gornji) za oko 11 mm Hg i dijastolički krvni tlak (donji) za gotovo 6 mm Hg – onoliko koliki je učinak lijekova za snižavanje visokog krvnog pritiska na organizam.

Rak

Brojne studije potvrdile su snažnu vezu između konzumiranja voća i povrća i zaštite od raka.

Na primjer, tijekom 14-godišnjeg razdoblja u Studiji zdravlja medicinskih sestara i Nastavnoj studiji zdravstvenih djelatnika, muškarci i žene s najvećim unosom voća i povrća (8+ porcija dnevno) imali su jednaku vjerojatnost da će razviti rak kao oni koji su jeli najmanje dnevnih porcija (ispod 1,5).

Metaanaliza kohortnih studija pokazala je da veći unos voća i povrća ne smanjuje rizik od smrti od raka.

Vjerojatnija je mogućnost da neke vrste voća i povrća mogu zaštititi od određenih karcinoma.

Studija koju su proveli Farvid i suradnici pratila je kohortu studije zdravlja medicinskih sestara  od 90 476 žena u predmenopauzi tijekom 22 godine i otkrila je da su ženre koje su jele više voća tijekom adolescencije (oko 3 porcije dnevno) u usporedbi s onima koje su jele najmanji unos (0,5 porcija dnevno) imali su 25 posto manji rizik od razvoja raka dojke. Došlo je do značajnog smanjenja raka dojke kod žena koje su jele veće količine jabuka, banana, grožđa i kukuruza tijekom adolescencije, te naranče i kelja tijekom rane odrasle dobi. Nije pronađena korist od pijenja voćnih sokova u mlađoj dobi.

Farvid i njegovi kolege pratili su 90.534 žene u predmenopauzi iz Nurses’ Health Study’  tijekom 20 godina i otkrili da je veći unos vlakana tijekom adolescencije i rane odrasle dobi povezan sa smanjenim rizikom od raka dojke kasnije u životu. Kada se uspoređuju najveći i najniži unos vlakana iz voća i povrća, žene s najvećim unosom voćnih vlakana imale su 12 posto smanjen rizik od raka dojke. One s najvećim unosom biljnih vlakana imali su 11 posto  smanjen rizik.

Veći unos voća i povrća bio je povezan s manjim rizikom od drugih agresivnih tumora.

Izvješće Svjetskog fonda za istraživanje raka i Američkog instituta za istraživanje raka sugerira da povrće bez škroba, kao što je zelena salata i ostalo lisnato povrće, brokula, kupus, kao i češnjak, luk kao i voće “vjerojatno” štiti od nekoliko vrsta raka, uključujući rak usta, grla, jednjaka i želuca.  

Specifične komponente voća i povrća također mogu štititi od raka.

Linija istraživanja koja proizlazi iz nalaza iz Studije praćenja zdravstvenih djelatnika sugerira da rajčica može pomoći u zaštiti muškaraca od raka prostate, posebno od njegovih agresivnih oblika. Jedan od pigmenata koji rajčicama daju crvenu nijansu likopen, mogao bi biti uključen u ovaj zaštitni učinak.

U cjelini ove studije sugeriraju da povećana konzumacija proizvoda na bazi rajčice, osobito kuhanih proizvoda od rajčice, i druge hrane koja sadrži likopen može smanjiti pojavu raka prostate.  Likopen je jedan od nekoliko karotenoida koji se nalaze u voću i povrću jarkih boja, a istraživanja sugeriraju da hrana koja sadrži karotenoide može zaštititi od raka pluća, usta i grla.

Dijabetes

Neka istraživanja posebno proučavaju jesu li pojedini plodovi povezani s rizikom od dijabetesa tipa 2. Iako još ne postoji obilje istraživanja na ovom području, preliminarni rezultati su uvjerljivi.

Otkriveno je da veća konzumacija voća, osobito borovnica, grožđa i jabuka  rezultira manjim rizikom od dijabetesa tipa 2, dok je drugi važan nalaz  da je veća konzumacija voćnog soka povezana s većim rizikom od dijabetesa tipa 2.

Nadalje, studija na više od 70.000 medicinskih sestara u dobi od 38-63 godine, bez kardiovaskularnih bolesti, raka i dijabetesa, pokazala je da je konzumacija zelenog lisnatog povrća i voća povezana s manjim rizikom od dijabetesa. Iako nije potvrđeno, istraživanje je također pokazalo da konzumacija voćnih sokova može biti povezana s povećanim rizikom kod žena.

Težina

Podaci iz zdravstvenih studija medicinskih sestara i naknadne studije zdravstvenih djelatnika, pokazuju da su žene i muškarci koji su povećali unos voća i povrća u razdoblju od 24 godine imali veću vjerojatnost da će smršaviti od onih koji su jeli istu količinu ili su smanjili njihov unos. Bobičasto voće, jabuke, kruške, soja i cvjetača povezivali su se s gubitkom težine, dok je škrobno povrće poput krumpira, kukuruza i graška bilo povezano s debljanjem. Međutim, imajte na umu da dodavanje više proizvoda u prehranu neće nužno pomoći gubitku težine osim ako ne zamijeni neku drugu hranu, kao što su rafinirani ugljikohidrati.

Zdravlje gastrointestinalnog trakta

Voće i povrće sadrže neprobavljiva vlakna, koja upijaju vodu i šire se dok ona prolazi kroz probavni sustav. To može smiriti simptome iritabilnog crijeva i pokretanjem redovitog pražnjenja crijeva, može ublažiti ili spriječiti zatvor. Povećanje i omekšavanje netopivih vlakana također smanjuje pritisak unutar crijevnog trakta i može pomoći u prevenciji divertikuloze.

Vizija – bolesti oka

Konzumiranje voća i povrća također može održati vaše oči zdravima i pomoći u prevenciji. Dvije uobičajene očne bolesti povezane sa starenjem su  katarakte i makularne degeneracije. Sve veći broj istraživanja upućuje na to da prehrana igra važnu ulogu u jednom od vodećih uzroka sljepoće: makularnoj degeneraciji. Razvoj degeneracije makule povezane s dobi, jedan je od vodećih uzroka gubitka vida kod ljudi starijih od 50 godina, čak  više od 2 milijuna ljudi u Sjedinjenim Državama, a očekuje se da će taj broj rasti.

U studiji objavljenoj u časopisu Ophthalmology, pridržavanje mediteranske prehrane moglo bi pomoći smanjenju rizika od bolesti oka i gubitka vida.

Mediteranski način prehrane karakterizira velika potrošnja biljnih namirnica i ribe, umjerena konzumacija vina i mala potrošnja mesa i mliječnih proizvoda. Bolesti oka nastaju zbog štetnih djelovanja slobodnih radikala.

Slobodnih radikala ima svuda oko nas, u zraku, vodi i raznim kemikalijama.
Neke od tih molekula potrebne su našem organizmu, ali s viškom slobodnih radikala organizam se ne može nositi. Oči su stalno izložene svjetlosnim zrakama koje su nužne za dobar vid, ali su i ugrožene više od drugih organa jer svjetlosne zrake pogoduju bržem stvaranju slobodnih radikala.
Unosom zdrave hrane, pravilnom prehranom i zdravim načinom života usporiti ćemo napredovanje oštećenja, a u pojedinim slučajevima dovesti čak i do poboljšanja. Iako to sve više-manje znamo dobro je podsjetiti se još jednom. Završavam tekst jednom poznatom rečenicom Virginije Woolf;

„Čovjek ne može dobro misliti, dobro voljeti ili dobro spavati ako prije toga nije dobro jeo“.

The post Voće i povrće first appeared on Modus Vita.